Limska dolina (Limska draga) je 35 km dolga dolina reke Pazinčica, ki se ob izlivu spremeni v Limski zaliv (Limski zaljev), 10 kilometrov dolgo ustje. Limski zaliv je svoje ime dobil po latinski besedi limes, ki v prevodu pomeni meja, saj je zaliv predstavljal naravno mejo med dvema rimskima provincama. Pogosto se ga imenuje tudi Limski kanal, zaradi njegove značilne ozke oblike. Ustje je včasih imenovano fjord, čeprav v resnici ne gre za fjord, temveč za rias, saj ga ni oblikoval ledenik, temveč reka, ki je potovala v Jadransko morje, ko je bila njegova gladina nižja.  

Sustav Eufrazijeve bazilike čine znamenite građevine: Eufrazijeva bazilika, Župna crkva, Sakristija i cela trikora, Krstionica i zvonik, Maurov oratorij, kao i obližnji biskupski dvor, za koji je najnovijim istraživanjima utvrđeno da pripada istom bizantskom razdoblju kao i bazilika. U njemu je odnedavna smještena sakralna zbirka Porečko-pulske biskupije. Uz prezentaciju arheoloških ostataka, u prvom redu mozaika datiranih već u 3. st., u kompleksu možemo razgledati vrijedne sakralne spomenike i umjetničke predmete starokršćanskoga, ranobizantskog i srednjovjekovnog razdoblja. Bazilika, zapravo katedrala Uznesenja Marijina, počela se graditi 553. na temeljima ranije trobrodne bazilike. Do danas je doživjela niz promjena, pa na izvornom zdanju iz ranokršćanskog perioda stoji treća crkva u gotičkom stilu. Iako su samu zgradu oštetili potresi, ratovi i požari, autentični podni mozaici iz 5. st. ostali su sačuvani i reprezentativan su primjerak ranokršćanskog slikarstva. Prikaz Krista, te likovi mučenika i mučenica, kao i fascinantna kompozicija Bogorodice na prijestolju zadivljuju izradom filigranske finoće. Najstariji pak fragmenti mozika datiraju u 3. st. Blještavi mozaici, kojima su oslikani unutrašnjost i pročelje crkve, idu u red najljepših sačuvanih djela bizantske umjetnosti. Mozaicima su iznad apside predstavljeni apostoli s Isusom, u centralnom dijelu tadašnji biskup Eufrazije s maketom bazilike, anđeli čuvari, Djevica Marija s Isusom u krilu, domaći sveci mučenici, posebice sveti Mauro – prvi biskup, potom mučenik i zaštitnik grada Poreča i cijele istarske biskupije. Uz sam rub slavoluka poredani su polukružno "medaljoni" s likovima mučenica. Dva glavna mozaična prikazanja predstavljaju Navještenje i Vizitaciju koja predstavlja umjetničku rijetkost jer je Blažena Djevica Marija prikazana trudna u susretu s Elizabetom. Trobrodnu katedralu nose dva reda vitkih mramornih stupova s raskošnim kapitelima.

Dinopark Funtana otvoren je 2009. godine i od tada se svake godine ponuda povećavala da bi dostigli to, šta vam danas mozemo pružiti. Osim dinosaura Dinopark Funtana vam nudi zabavu, avanturu i nezaboravan doživljaj za cijelu obitelj. U parku vam također pružamo i druge vrste zabave. U našoj SHOW-ARENI sa 900 sjedećih mjesta izvode se dnevne predstave VARIATE-CIRKUS i MAGIC SHOW. U areni se nalazi i restoran, internet cafe, dino kino, dječja igraonica. Vani se nalazi dječji vlakić, trampolini, vrtuljci, dino-streljana, igralište, vidikovac, jahanje na dinosaurima i poni konjima, a imate priliku pogledati i dnevne nastupe vožnje motorom po žici na visini od 25 m koju isvodi grupa FLYING DEVILS. Zabavni dio i sve predstave u dinoparku su besplatne.

Kročite u svijet prahistorijskih dinosaura

Uz obalu između grada Funtane i Limskog kanala proteže se antičko-rimska arheološka zona, gdje su na nekoliko mjesta pronađeni tragovi rimskih seoskih vila, tzv. villa rustica, kao i iskopine rimskih kasnoantičkih privatnih i javnih zgrada. Na ostatke rimske arhitekture u luci Vrsar u prvoj polovici 16. stoljeća upozorio je talijanski geograf Coppo u svom djelu ''Del sitto dell Istria'' (O položaju Istre, Venecija 1540.). O razvalinama u luci Pietro Coppo kaže: ''Na većem dijelu obale... su tragovi antičkih zgrada, što dokazuje da je ovdje nekad bio velik broj kuća''. Početkom 21. stoljeća o luci je pisao i češki arheolog Anton Gnirs (1875. – 1933.), navodeći da su mnoge rimske starine nakon spuštanja obale poplavljene.

Prije više desetaka godina, točnije 1928. godine, u luci su pronađeni i temelji građevine duge oko 70-ak metara. Budući da je Vrsar tijekom rimske vladavine bio važno trgovačko središte, prema mišljenju arheologa, pronađeni ostaci pripadaju rimskom magazinu za trgovačku robu (lat. Horreum), o čemu svjedoče i rimski lučki uređaji te nekad vidljivi ostaci rimskog lučkog nasipa.